Antibiotik lariocidin cilja bakterije otporne na lijekove inovativnim mehanizmom djelovanja.
Tim istraživača sa Univerziteta Makmaster otkrio je novi molekul za antibiotik, lariocidin, koji bi mogao da se bori protiv bakterija otpornih na lijekove i transformiše borbu protiv antimikrobne rezistencije.
Prošlo je skoro 30 godina otkako se nova klasa antibiotika pojavila na tržištu, ali to bi uskoro moglo da se promijeni.
Istraživači sa Univerziteta Makmaster u Hamiltonu, napravili su proboj koji bi mogao da pomogne u borbi protiv bakterija otpornih na lijekove.
Predvođen naučnikom Gerijem Rajtom, tim je otkrio moćan novi molekul nazvan lariocidin.
Lariocidin pokazuje sposobnost borbe protiv nekih od najjačih, najotpornijih bakterija koje su poznate nauci. Njihovo revolucionarno otkriće objavljeno je u časopisu Nature.
Porast broja bakterija koje mogu da se odupru postojećim lijekovima, fenomen poznat kao antimikrobna rezistencija (AMR), postao je velika prijetnja globalnom zdravlju. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, AMR je sada jedan od najvećih izazova sa kojima se suočava javno zdravlje širom svijeta. Hitna potreba za novim antimikrobnim lijekovima nikada nije bila veća, a lariocidin nudi novu nadu za budućnost.
“Naši stari lijekovi postaju sve manje efikasni kako bakterije postaju sve otpornije na njih. Oko 4,5 miliona ljudi umre svake godine zbog infekcija otpornih na antibiotike, i situacija se samo pogoršava”, objašnjava Geri Rajt, profesor na Odjeljenju za biohemiju i biomedicinske nauke Univerziteta Makmaster i istraživač na Univerzitetskom institutu Majkl G. DeGrut za istraživanje zaraznih bolesti.
Rajt i njegov tim su otkrili da novi molekul, laso peptid, dosta obećava jer napada bakterije na način koji se razlikuje od drugih antibiotika.
Lariocidin se direktno vezuje za mehanizam sinteze proteina bakterije na potpuno novi način, inhibirajući njenu sposobnost rasta i preživljavanja.
Gdje je i kako pronađen novi antibiotik?
Lariocidin proizvodi vrsta bakterije pod nazivom Paenibacillus, koju su istraživači izvukli iz uzorka zemljišta prikupljenog iz dvorišta u Hamiltonu.
Istraživački tim je dozvolio da bakterije iz zemljišta rastu u laboratoriji približno godinu dana – metoda koja je pomogla da se otkriju čak i sporo rastuće vrste koje bi, inače, mogle da se previde.
Jedna od ovih bakterija, Paenibacillus, proizvodila je novu supstancu koja je imala snažno dejstvo protiv drugih bakterija, uključujući i one koje su obično otporne na antibiotike.
“Kada smo shvatili kako ovaj novi molekul ubija druge bakterije, to je bila prekretnica”, rekao je Manoj Jangra, saradnik u Rajtovoj laboratoriji.
Šta radi i kako deluje lariocidin?
Pored jedinstvenog načina djelovanja i aktivnosti protiv bakterija otpornih na lijekove, istraživači su optimistični u vezi sa lariocidinom jer djeluje na mnoge prave procese.
Nije toksičan za ljudske ćelije, nije podložan postojećim mehanizmima otpornosti na antibiotike i dobro funkcioniše u životinjskom modelu infekcije.
Rajt i njegov tim su sada usredsređeni na pronalaženje načina da modifikuju molekul i proizvode ga u količinama dovoljno velikim da omoguće klinički razvoj.
Rajt kaže da je, pošto ovaj novi molekul proizvode bakterije, a one nisu zainteresovane da prave nove lijekove za nas, potrebno je mnogo vremena i resursa pre nego što lariocidin bude spreman za tržište.
“Sada počinje pravi naporan posao. Sada radimo na tome da ovaj molekul razdvojimo i ponovo sastavimo kako bismo ga učinili boljim kandidatom za lijek”, rekao je Rajt.
(Vijesti.ba)