Kako temperature ne popuštaju, milioni ljudi izloženi su većem riziku od dehidracije i toplotnog udara. Stručnjaci upozoravaju da određeni lijekovi, uključujući neke koji se izdaju na recept i bez recepta, mogu dodatno otežati regulaciju tjelesne temperature ili povećati osjetljivost kože na sunce.
„Neki često korišteni lijekovi mogu utjecati na sposobnost tijela da ostane hidrirano, reguliše temperaturu ili se zaštiti od izlaganja suncu“, kazala je dr. Alison Cave, direktorica za sigurnost britanske Agencije za lijekove i medicinske proizvode (MHRA).
Među lijekovima koji mogu povećati rizik su diuretici, poznati kao tablete za izmokravanje. Oni potiču izlučivanje viška vode i soli iz organizma, zbog čega tokom velikih vrućina mogu povećati mogućnost dehidracije.
Poseban oprez
Oprez je potreban i kod pojedinih lijekova za krvni pritisak, poput beta-blokatora, koji mogu utjecati na sposobnost organizma da se prilagodi visokim temperaturama.
Neki antidepresivi i antipsihotici također mogu otežati regulaciju tjelesne temperature. Među njima su lijekovi poput sertralina, citaloprama, fluoksetina, olanzapina, klozapina, kvetiapina i risperidona.
Osim dehidracije i pregrijavanja, pojedini lijekovi mogu izazvati fotosenzitivnost, odnosno povećanu osjetljivost kože na sunčeve zrake. U tu grupu spadaju neki antibiotici, poput doksiciklina i tetraciklina, kao i pojedini lijekovi protiv akni, gljivičnih infekcija i reumatskih bolesti.
Čak i neki lijekovi koji se mogu kupiti bez recepta, uključujući pojedine lijekove protiv bolova poput ibuprofena i naproksena, mogu povećati osjetljivost na sunce.
Kako prepoznati toplotnu iscrpljenost?
Simptomi na koje treba obratiti pažnju uključuju umor, vrtoglavicu, glavobolju, mučninu, obilno znojenje, blijedu i ljepljivu kožu, grčeve, jaku žeđ i razdražljivost.
Ako se tijelo ne uspije ohladiti u roku od 30 minuta, moguće je da je riječ o toplotnom udaru, ozbiljnom stanju koje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Znakovi uključuju izrazito visoku temperaturu, vrelu kožu, ubrzano disanje i rad srca, zbunjenost i nemir, a u težim slučajevima i gubitak svijesti.
Stručnjaci savjetuju redovno unošenje tečnosti, izbjegavanje direktnog sunca u najtoplijem dijelu dana, nošenje lagane odjeće i pokrivala za glavu te korištenje kreme za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom.
Posebno je važno da osobe koje koriste terapiju ne prekidaju niti mijenjaju lijekove na svoju ruku. O eventualnim prilagodbama tokom velikih vrućina treba razgovarati s ljekarom ili farmaceutom.
(Vijesti.ba)