Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić najavio je novo povećanje penzija , koje bi trebalo stupiti na snagu od 1. jula ove godine. Govoreći na skupu “Riječi, ne djela” u Srebreniku, istaknuo je da će ukupno povećanje penzija u Federaciji u ovoj godini dosegnuti 17 posto.
Podsjetio je da su penzije već povećane od 1. januara za 11,2 posto, dok se od srpnja očekuje dodatni rast od oko pet posto, čime će biti ostvarena ranija najava o ukupnom povećanju tokom godine, piše večernji.ba.
Za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. januara 2026. najniža penzija iznosi 666,76 KM, zajamčena 795,74 KM, dok najviša điznosi 3333,79 KM. Osnovica za izračun najniže penzije iz članka 81., stavak 2. zakona o izmjenama i dopuni Zakona o MIO (Službene novine Federacije BiH, broj: 6/26) za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026. iznosi 724,36 KM.
Na temelju navedenog, najniža penzija iznosi od 434,62 KM za staž kraći od 20 godina (60% osnovice) do 688,14 KM za 40 i više godina staža (95% osnovice), uz postupno povećanje postotka i iznosa s dužinom penzionog staža. Iznos zagarantovane penzije za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026. na temelju 40 ili više godina staža osiguranja utvrđen je u iznosu od 842,44 KM.
Porodična penzija iza osiguranika te invalidska za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026. ne može biti niža od 90% prosječne penzije iz decembra 2025. usklađene u godini ostvarivanja prava, što iznosi 651,92 KM.
Najniža penzija korisnika koji pravo ostvaruju prema posebnim propisima (Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branitelja Domovinskog rata, Zakon o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih porodica te Zakon o pravima branitelja i članova njihovih porodica), izmjenama navedenih zakona utvrđena je u iznosu od 666,76 KM. Od 1. jula ovi iznosi bit će uvećani za oko 5 posto pa bi minimalna mirovina mogla dosegnuti iznos od 700 KM.
Unatoč rastu, penzije u BiH su među najnižima u Evropi u odnosu na troškove života. Dok penzioneri u Luksemburgu, Italiji ili Španiji od svojih državnih penzija mogu živjeti lagodno, oni na Balkanu i istoku Evrope doslovno se bore za preživljavanje.
Nedovoljna za život
Istraživanje tvrtke Moorepay, objavljeno prošlog mjeseca, otkriva poraznu statistiku: u više od polovine europskih zemalja državne penzija nisu dovoljne ni za pokrivanje osnovnih životnih troškova. Situacija u Bosni i Hercegovini posebno je alarmantna. Prema podacima istraživanja, penzija u BiH pokriva tek 53% osnovnih troškova života (ne uključujući najamninu). To znači da prosječan penzioner u BiH ne može pokriti ni osnovne potrebe, poput hrane i režija, bez dodatne pomoći ili ušteđevine. Ni susjedne zemlje ne stoje mnogo bolje, iako su ispred BiH. U Crnoj Gori penzija pokriva 89% troškova.
U Hrvatskoj penzija pokriva 82% troškova, a Sjevernoj Makedoniji pokriva 61% troškova. Iako Srbija nije navedena u užem popisu, prati trend regije, gdje penzije rijetko dosežu prag dostojanstvenog života bez vanjske pomoći. Istraživanje jasno pokazuje geografsku podjelu Europe. Na sjeveru i zapadu penzije često dvostruko premašuju osnovne troškove.
Apsolutni pobjednik je Luksemburg, gdje penzija pokriva nevjerovatnih 225% životnih troškova, ostavljajući penzionerima višak od gotovo 16.000 eura godišnje. Slijede Italija (210%) i Finska (208%).
S druge strane, na dnu se nalaze Gruzija (22%), Albanija (29%) i Ukrajina (29%), gdje penzija ne pokriva ni trećinu onoga što je čovjeku potrebno za puko preživljavanje.