Djeca koja od najranije dobi provode sate pred ekranima sve češće pokazuju zabrinjavajuće obrasce ponašanja slične autizmu.
Iako se ne radi o pravoj dijagnozi, stručnjaci sve više koriste izraz “digitalni autizam” kako bi opisali skup simptoma koji se javljaju kod djece prekomjerno izložene ekranima u ključnim fazama razvoja.
Šta je digitalni autizam?
Pojam digitalni autizam nije medicinski priznata dijagnoza, već naziv koji se koristi kako bi se opisali prolazni oblici poremećaja komunikacije i socijalne interakcije kod djece koja provode previše vremena uz telefone, tablete i druge digitalne uređaje. Ti oblici ponašanja uključuju smanjen kontakt očima, siromašan govor, otežanu socijalizaciju, smanjen interes za simboličku igru i izražene frustracije pri oduzimanju uređaja.
Zajednički im je uzrok: nedostatak žive, dvosmjerne interakcije u ključnim godinama razvoja. Dječiji mozak u tom periodu zahtijeva kontakt licem u lice, govor, dodir i emocionalnu povezanost, što digitalni sadržaji ne mogu pružiti, bez obzira na vizualnu i zvučnu stimulaciju.
Rani znakovi na koje roditelji trebaju obratiti pažnju
Roditelji mogu primijetiti da dijete:
- ima smanjen interes za igru s drugom djecom,
- ne reagira na pozive imenom,
- izbjegava kontakt očima,
- ne razvija govor u skladu s uzrastom,
- provodi sate u jednoličnoj, samostalnoj igri (npr. vrti igračke, ljulja se),
- pokazuje izrazitu nervozu kada se uređaj ukloni iz njegove okoline.
Ovi simptomi, iako podsjećaju na autizam, mogu se povući ako se na vrijeme ukloni uzrok – prekomjerni kontakt s ekranima. Ključno je reagirati čim se promjene primijete, jer rana intervencija može u potpunosti preokrenuti tok razvoja.
Šta kaže nauka?
Brojna istraživanja potvrđuju da prekomjerna izloženost ekranima u ranom djetinjstvu ima negativan utjecaj na razvoj govora, pažnje i emocionalne regulacije. Studija objavljena u časopisu JAMA Pediatrics pokazala je da djeca izložena ekranima više od dva sata dnevno imaju tri puta veću vjerovatnoću za probleme s pažnjom.
Kanadska studija iz 2019. godine došla je do sličnih zaključaka: djeca koja koriste ekrane duže od preporučenog vremena kasne u razvoju govornih i motoričkih vještina. Stručnjaci ističu da se kod velikog broja djece simptomi povlače nakon što se ekrani uklone iz svakodnevne rutine.
Preporuke za roditelje
- Djeca mlađa od 2 godine: izbjegavati ekrane u potpunosti.
- Djeca od 2 do 5 godina: maksimalno 1 sat dnevno, uz nadzor odrasle osobe i uz interakciju (komentarisanje, objašnjavanje sadržaja).
- Školska djeca i adolescenti: uravnotežiti digitalno vrijeme s fizičkom aktivnošću, druženjem i obavezama.
- Uvesti rutinu bez ekrana: tokom obroka, prije spavanja i u spavaćim sobama.
- Zajedničko korištenje tehnologije: gledati sadržaj s djetetom, postavljati pitanja i razgovarati o viđenom.
(Vijesti.ba)