Igračke često sadrže brojne hemijske supstance koje, iako nevidljive golim okom, mogu izazvati akutne ili hronične zdravstvene probleme.
Prema studiji Toxicological Sciences iz 2019. godine, u sastavu dječijih igračaka često se pronalaze ftalati, bisfenol A (BPA), olovo, kadmij i formaldehid, supstance koje su poznate kao endokrini disruptori ili neurotoksični agensi. Ftalati se koriste za omekšavanje plastike, a dokazano je da interferiraju s hormonima, što može rezultirati poremećajima u razvoju reproduktivnog sistema kod djece.
BPA, prisutan u polikarbonatnoj plastici, povezan je s poremećajima u neurokognitivnom razvoju i povećanim rizikom od metaboličkih bolesti.
Olovo i kadmij spadaju u grupu teških metala, a njihova akumulacija u organizmu povezana je s neurotoksičnošću, smanjenim intelektualnim kapacitetom i oštećenjem bubrega. Formaldehid, često prisutan u bojama i ljepilima za igračke, izaziva iritacije sluznice i može biti kancerogen.
Svjetski stručnjaci za dječiju toksikologiju, poput dr. Lise Levin sa Instituta za okolišnu medicinu u Švedskoj, ističu da “kontinuirana i nerazrijeđena izloženost ovim hemikalijama, posebno u ranom razvojnom periodu, može imati nepovratne efekte na zdravlje djeteta.”
Zabrinjavajuće je da je prema istraživanju Environmental Health Perspectives iz 2022. godine, preko 25% testiranih dječijih igračaka na tržištu sadržavalo koncentracije štetnih supstanci iznad sigurnosnih granica. To ukazuje na potrebu strože regulative i redovnih toksikoloških testiranja. Preporuka pedijatara i toksikologa je da roditelji izbjegavaju igračke napravljene od nepoznatih materijala, posebno one koje sadrže PVC ili nisu propisno označene.
Pri izboru igračaka treba favorizirati one koje su prošle međunarodne sigurnosne certifikate poput EN 71 i ASTM F963, a posebnp je važno izbjegavati starije ili jeftine proizvode čiji toksikološki sastav nije verificiran.
(Vijesti.ba)