Potpredsjednik SDA stranke Haris Zahiragić gostovao je u emisiji „Otvoreno“ na Hrvatskoj radioteleviziji (HRT), gdje se raspravljalo o političkim odnosima u Bosni i Hercegovini, izmjenama izbornog zakonodavstva te inicijativama koje dolaze iz hrvatskog političkog prostora.
Zahiragićevo gostovanje prokomentarisao je lider Hrvatske republikanske stranke (HRS) i zastupnik Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Slaven Raguž.
Raguž je mišljenja da je Zahiragićev nastup otvorio brojna pitanja o položaju i političkom predstavljanju Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Raguž je i izdvojio izjavu Bakira Izetbegovića za koju je Haris Zahiragić rekao da nije izrečena.
“Kada netko tvrdi da bi Bošnjaci, zato što su najbrojniji, trebali imati približno 70 ili 80 posto političke moći u Federaciji BiH, zapravo zagovara model koji je nespojiv s temeljnim ustavnim načelima Federacije BiH i Bosne i Hercegovine. U politološkom smislu, to je čisti šovinizam”, navodi Raguž i dodaje kako, u teoriji, šovinizam predstavlja ideologiju ili politički stav prema kojem jedna nacionalna, etnička ili druga društvena skupina polaže pravo na privilegiran položaj u odnosu na druge skupine.
“U višenacionalnim društvima manifestira se kroz nastojanje da se brojčana nadmoć pretvori u trajnu političku dominaciju nad drugim zajednicama. Nastup Harisa Zahiragića na HRT-u bio je školski primjer takvog političkog pristupa”, dodaje.
U objavi na društvenim mrežama Raguž je ustvrdio kako zagovaranje političke moći isključivo na temelju brojčane nadmoći jednog naroda nije u skladu s ustavnim načelima Bosne i Hercegovine i Federacije BiH. Prema njegovim riječima, takav pristup predstavlja pokušaj pretvaranja demografske većine u trajnu političku dominaciju nad drugim konstitutivnim narodima.
“Iznio je toliko neistina i pogrešnih tvrdnji da je to naprosto nevjerojatno”, rekao je Raguž.
Raguž se posebno osvrnuo na pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH te je podsjetio na presudu Ustavnog suda BiH u predmetu “Ljubić”, navodeći kako legitimno političko predstavljanje podrazumijeva da predstavnike jednog konstitutivnog naroda biraju pripadnici tog naroda.
Istaknuo je kako je Zahiragić kaže kako je ”legitimno da Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva samo zato što se kandidat formalno izjašnjava kao Hrvat”, no, kako kaže Raguž, Ustavni sud BiH je u presudi U-23/14, poznatoj kao predmet ”Ljubić”, jasno naglasio da pravo na demokratsko odlučivanje kroz legitimno političko predstavljanje mora biti utemeljeno na izboru predstavnika od strane naroda koji predstavlja i čije interese zastupa.
Svrha institucija koje štite kolektivna prava konstitutivnih naroda, kako navodi, nije puko nacionalno ili etničko deklariranje kandidata, nego postojanje političke veze između izabranog predstavnika i naroda koji ga bira.
“Članak V., stavak 2.d Ustava, Harise”, upozorio je Raguž.
Kritizirao je i, kako navodi, interpretacije vezane uz raspodjelu izaslanika iz Hercegovačko-neretvanskog kantona u Dom naroda Federacije BiH, ističući da se broj izaslanika ne određuje prema odnosu Hrvata i Bošnjaka unutar pojedinog kantona, nego prema udjelu određenog naroda u ukupnoj populaciji tog naroda na razini Federacije.
“Izaslanici se ne određuju prema omjeru Hrvata i Bošnjaka unutar jedne županije, nego prema udjelu pojedinog naroda u toj županiji u odnosu na ukupan broj pripadnika toga naroda u Federaciji BiH. Upravo zato HNŽ daje najveći broj hrvatskih izaslanika, njih pet, jer u toj županiji živi jedan od najvećih udjela ukupnog hrvatskog stanovništva Federacije BiH. To nije dokaz ‘viška prava’, nego upravo suprotno – pokušaj osiguranja proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda na razini Federacije”, istaknuo je.
Kako kaže Raguž, Zahiragić spominje netočne demografske podatke i brojke zaposlenih u Čapljini, Stocu i drugim sredinama, no prešućuje stvarne brojke nebošnjaka u većinski bošnjačkim sredinama.
U nastavku objave Raguž se dotaknuo i pregovora o izmjenama izbornog zakonodavstva vođenih u Neumu, podsjetivši na ranije izjave predsjednika SDA Bakira Izetbegovića o tijeku tih razgovora koje je Zahiragić negirao u emiji Otvoreno.
“Ipak, vrhunac i dio koji najbolje oslikava bošnjačku politiku, posebice politiku najjače bošnjačke stranke, jest kronična kratkoročna amnezija. Zahiragić je zaboravio da je Izetbegović javno priznao kako je odugovlačio razgovore u Neumu da ne bi došlo do dogovora”, rekao je Raguž i istaknuo kako je Zahiragić rekao kako će se ispričati ako za tu izjavu postoji dokaz.