Ažurirano:
Kada žene potraže pomoć, takve se tegobe često pripisuju anksioznosti, zbog čega izostanu dijagnostika i liječenje, upozorila je Kralj.
„Događa se da i zdravstveni stručnjaci zapravo ne prepoznaju na vrijeme istu simptomatologiju, pa se propusti liječenje koje je veoma važno započeti u ranoj fazi bolesti“, rekla je, prenosi Hina.
Bolesti srca i krvnih sudova vodeći su uzrok smrti i kod muškaraca i kod žena, a ono što šira javnost ne zna, istakla je, jeste da od tih bolesti, u apsolutnim brojkama, umire više žena nego muškaraca, dok se u bolnicama češće liječe muškarci.
Do menopauze su žene djelimično zaštićene estrogenom, a nakon toga rizik se izjednačava s rizikom kod muškaraca, objasnila je Kralj. Kod nekih faktora rizika, poput dijabetesa i pušenja, rizik je kod žena čak i veći.
Dodatni rizik kod žena predstavljaju migrena s aurom, komplikacije u trudnoći te hormonska kontracepcija i hormonska nadomjesna terapija, posebno kod žena s povišenim krvnim pritiskom ili onih koje puše, navela je.
Predsjednica Hrvatskog društva za hronične bolesti, koje je organiziralo konferenciju, Zrinka Mach istakla je da se hronične nezarazne bolesti često razvijaju postepeno, ponekad bez jasnih simptoma. „Zato se ne možemo osloniti samo na to kako se osjećamo“, rekla je.
Specijalistica interne medicine iz Poliklinike Medikol Ingrid Prkačin upozorila je da se ni gojaznost, kao ni hronična bubrežna bolest i hipertenzija, ne prepoznaju dovoljno kao hronične bolesti. „Sve te bolesti ne bole“, rekla je, pozvavši na podizanje zdravstvene pismenosti i pravovremeno postavljanje dijagnoze.
Voditeljica Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ Marija Kušan Jukić upozorila je da mentalno zdravlje žena često ostaje izvan fokusa jer se više govori o reproduktivnom i kardiovaskularnom zdravlju.
„Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja“, poručila je, dodavši da je ulaganje u mentalno zdravlje žene ujedno ulaganje u zdravlje porodice i zajednice te da se zahtjevi s kojima se žene suočavaju mijenjaju od adolescencije do starije životne dobi.
Žene su, kako je navela, sklonije potražiti pomoć nego muškarci, ali i duže negiraju simptome.
Hronični stres zbog brojnih uloga na poslu, u porodici i u brizi o drugima uzrok je tjeskobe, depresije i nesanice, rekla je Kušan Jukić. Kod adolescentica su sve češći poremećaji hranjenja i samopovređivanje, povezani i s pritiscima digitalnih tehnologija kada je riječ o izgledu i očekivanjima.
(Vijesti.ba)