Irski glumac Liam Cunningham, publici najpoznatiji kao Davos Seaworth iz serije “Game of Thrones”, u intervjuu za Fenu govorio je o snimanju nastavka filma Jasmile Žbanić “Quo Vadis, Aida?”, …
… odgovornosti koju osjeća radeći na priči o Srebrenici, filmu “Palestine '36” i današnjem odnosu prema Palestincima, ali i o Sarajevu kao gradu koji za njega pokazuje šta mir može donijeti ljudima.
Cunningham boravi na 32. Sarajevo Film Festivalu, gdje je jedan od gostiju jubilarnog 20. izdanja programa Talents Sarajevo. Ovo mu je treći dolazak na Festival, a kaže da ga Sarajevo svaki put tjera da se želi ponovo vratiti.
Njegov odnos prema Bosni i Hercegovini ovoga puta ima i dodatnu dimenziju. Cunningham se pridružio glumačkoj ekipi novog filma Jasmile Žbanić “Quo Vadis, Aida? – Dio koji nedostaje”, nastavka međunarodno nagrađivanog ostvarenja o genocidu u Srebrenici. U filmu ponovo glumi Jasna Đuričić, a priča prati Aidu neposredno nakon rata i njenu potragu za sinovima, kao i borbu žena Srebrenice za istinu i pravdu.
Cunningham za Fenu kaže da odluka da prihvati tu ulogu za njega nije bila običan profesionalni angažman.
Prvi film Jasmile Žbanić “Quo Vadis, Aida?” gledao je kod kuće sa suprugom.
– Supruga i ja sjedili smo na kauču gledajući “Quo Vadis, Aida?” u suzama – kazao je Cunningham.
Događaje iz Bosne i Hercegovine, dodaje, nije upoznao tek kroz film. Dovoljno je star, prema njegovim riječima, da se vrlo dobro sjeća televizijskih izvještaja iz 1990-ih i onoga što je tada svakodnevno gledao u vijestima.
– Sjećam se svega što se događalo. Gledao sam kod kuće u suzama šta se dešava ovoj prelijepoj zemlji tokom devedesetih. I, naravno, genocida i Srebrenice – rekao je.
Zbog toga je, priznaje, bio veoma nervozan kada je dobio priliku da učestvuje u novom filmu Žbanić.
– Prvi film mi je toliko značio. Kada su me pozvali da radim ovaj novi film, bio sam veoma nervozan, jer znam da ovo nije film. Ovo je vaša historija. I to vaša veoma, veoma nedavna historija – kazao je Cunningham.
Novi film nastavlja priču nakon događaja prikazanih u “Quo Vadis, Aida?” i fokus prebacuje na život poslije genocida – nestale, preživjele i žene koje pokušavaju doći do odgovora o sudbini svojih najbližih.
Tema suočavanja s historijom prisutna je i u drugom Cunninghamovom novijem filmu, “Palestine '36” palestinske rediteljice Annemarie Jacir, historijskoj drami smještenoj u vrijeme palestinskog ustanka protiv britanske kolonijalne vlasti između 1936. i 1939. godine. Cunningham u filmu tumači Charlesa Tegarta, a u glumačkoj postavi su, između ostalih, Jeremy Irons, Hiam Abbass i Robert Aramayo.
Na pitanje može li film promijeniti način na koji ljudi razumiju prošlost, ali i sukobe kojima svjedoče danas, Cunningham odgovara potvrdno.
– Sto posto – kazao je.
Vjeruje da “Palestine '36” može pomoći publici da bolje razumije historijsku pozadinu današnjih događaja na Bliskom istoku.
– Pomoći će ljudima da budu manje zbunjeni onim što se događa danas, jer će mnogi pitati: “Odakle je ovo došlo? Je li riječ samo o dvije strane koje se međusobno bore?” Nije – rekao je Cunningham.
Govoreći otvoreno o toj temi, ocijenio je da je u osnovi problema odnos u kojem jedna grupa ljudi smatra da ima pravo druge tretirati kao manje vrijedne.
– Riječ je o tome kako jedna grupa ljudi postupa prema drugoj zato što misli da je bolja od nje. To je rasizam. Nije me briga koja knjiga kaže da ste bolji. Ne možete to raditi. Ovo nije srednji vijek niti vrijeme prije 3.000 godina. Evoluirali smo u nešto što bi trebalo biti malo sofisticiranije – kazao je.
Kako je rekao, neprihvatljivo mu je opravdanje prema kojem neko može činiti šta želi zato što smatra da mu historijski ili vjerski tekst daje takvo pravo.
Posebno je kritičan prema reakcijama međunarodne politike na stradanje Palestinaca.
– Užasnut sam onim što se događa palestinskom narodu, ali sam zapanjujuće razočaran kukavičlukom koji vidim kod vlada širom svijeta, uključujući i moju – rekao je Cunningham.
Nije poštedio ni vlastitu zemlju, navodeći da smatra da politika irske vlade ne odražava stavove velikog dijela građana Irske.
– Irska vlada je sramota. Ne predstavlja želje irskog naroda. Više ih interesuje tabela s brojkama nego moral i principi. Dakle, i kod kuće imamo problema. Ljudi su divni. Vlada, ne – kazao je Cunningham.
Iako njegovu filmografiju čine brojni projekti koji se bave ratom, političkom moći, historijom i teškim moralnim izborima, od “The Wind That Shakes the Barley” Kena Loacha do “Palestine '36”, Cunningham kaže da svjesno ne gradi karijeru samo oko političkih tema.
Ono što traži jesu komplicirane situacije i uloge koje publici ne nude samo jednostavne odgovore.
Smatra da publika, kada uključi televizor ili ode u kino, može i treba biti aktivno uključena u ono što gleda, umjesto da joj film uvijek nudi istu formulu.
– Ako želite vožnju na roller coasteru, idite pogledati Marvelov film. Oni su sasvim u redu, ali na kraju se uglavnom sve svodi na pitanje: “Kako ćemo raznijeti onu stvar na kraju filma?” To postaje repetitivno i dosadno – rekao je.
Ipak, naglašava da film ne mora uvijek nositi veliku političku ili društvenu poruku.
– Nisam na misiji da radim političke stvari ili bilo šta slično. Radio sam i druge stvari. Jedna od meni najdražih bila je “A Little Princess”, dječiji film – kazao je.
Film “A Little Princess” iz 1995. režirao je Alfonso Cuarón, a Cunningham je u njemu igrao kapetana Crewea. Posebno mu, kaže, znači veza tog filma i njegovog reditelja sa Sarajevom.
Prisjetio se da je Cuarón tokom rata filmske role kroz Sarajevski tunel donio u grad, gest koji je na Cunninghama ostavio snažan utisak.
– To mi mnogo znači, to što je uradio – kazao je.
Cunningham ističe da postoje filmovi koji su jednostavno važni i koje zbog toga želi raditi kada mu takva prilika dođe.
– Ako se pojavi nešto poput “Palestine '36” ili “The Wind That Shakes the Barley”, to su važni filmovi. Ali filmovi mogu biti i zabavni. Ne tražim takve projekte, ali izgleda da oni pronalaze mene. Možda je to dobra stvar, ne znam – rekao je uz osmijeh.
Slična pitanja moći, odanosti i moralnog izbora obilježila su i njegove široj publici najpoznatije televizijske uloge – Davosa Seawortha u HBO-ovoj seriji “Game of Thrones” i Thomasa Wadea u Netflixovoj seriji “3 Body Problem”.
Cunninghamova karijera obuhvata film, televiziju i pozorište, a među njegovim ostvarenjima su i “Hunger”, “War Horse“, “Safe House“ i “Clash of the Titans“. Ovogodišnje izdanje Talents Sarajevo završava upravo susretom s Cunninghamom.
Sarajevo je, međutim, za njega mnogo više od još jednog mjesta na festivalskoj mapi.
Ovo mu je treći dolazak u grad, a kaže da se njegov odnos prema Sarajevu može sažeti vrlo jednostavno.
– Samo se želim stalno vraćati – kazao je.
Govoreći o atmosferi Sarajevo Film Festivala, ali i iskustvu susreta filmskih autora na Slano Film Daysu, Cunningham kaže da ga najviše privlači osjećaj zajedništva među ljudima koji se okupljaju oko filma.
Za Sarajevo posebno ističe kontrast između grada iz ratnih godina i današnjeg grada koji tokom Festivala slavi film, umjetnost i život.
– Ako razmislite o devedesetim, pokušavali ste pronaći hranu. Pokušavali ste izbjeći metke na Snajperskoj aleji. A sada ljudi govore: “Želimo snimati filmove.” Žene prolaze ovuda u prelijepim haljinama, sve je tako glamurozno – rekao je.
Upravo je ta slika, smatra Cunningham, možda najjasniji odgovor na pitanje šta mir znači jednom društvu.
– Ovo je rezultat mira. Ljudi mogu živjeti dostojanstveno, mogu slaviti sebe kao žene i muškarci, mogu snimati filmove i stvarati umjetnost. Vidjeti to je veličanstveno – kazao je.
Za ono što danas vidi u Sarajevu pronašao je i izraz koji, kako kaže, najbolje opisuje transformaciju grada.
– Mislim da to zovu dividendom mira – zaključio je Cunningham u intervjuu za Fenu.
(Vijesti.ba)