Jabučni ocat odavno ima svoje mjesto u kuhinji, ali posljednjih godina mnogi su ga počeli koristiti i kao dio svakodnevne rutine.
Najčešće se jedna do dvije kašike razblaže u vodi, a ovaj napitak se povezuje s regulacijom šećera u krvi, probavom, apetitom i zdravljem srca.
Ipak, činjenica da je riječ o prirodnom proizvodu ne znači da je pogodan za svakoga niti da veća količina donosi veće koristi. Efekti jabučnog octa još se istražuju, a dio dosadašnjih rezultata nije dovoljno snažan za čvrste zaključke.
Najviše se istražuje njegov utjecaj na šećer u krvi
Jedna od oblasti u kojoj je jabučni ocat najviše proučavan jeste kontrola glukoze. Neka istraživanja ukazuju na to da bi njegova redovna upotreba mogla imati određeni utjecaj na šećer u krvi natašte, posebno kod osoba s dijabetesom tipa 2.
Proučavan je i mogući utjecaj na HbA1c, odnosno pokazatelj prosječne vrijednosti šećera u krvi tokom dužeg perioda.
Ipak, rezultati nisu jednaki u svim istraživanjima. Jabučni ocat zbog toga ne treba posmatrati kao zamjenu za terapiju ili preporuke koje je dao ljekar.
Možda utiče i na osjećaj gladi
Octena kiselina, glavni spoj koji jabučnom octu daje karakterističan okus, može utjecati na brzinu pražnjenja želuca i reakciju organizma nakon obroka.
Zbog toga se istražuje i mogućnost da kod nekih ljudi doprinese dužem osjećaju sitosti ili manjoj potrebi za grickanjem i slatkišima.
Međutim, nema dovoljno dokaza da bi se jabučni ocat mogao smatrati pouzdanim sredstvom za mršavljenje ili kontrolu apetita.
Šta je s holesterolom?
Postoje nalazi koji ukazuju na moguću povezanost konzumiranja jabučnog octa s nižim ukupnim holesterolom, naročito kod osoba s dijabetesom tipa 2.
Kada je riječ o LDL-u, HDL-u i trigliceridima, rezultati su mnogo manje ujednačeni. Zbog toga ga nije opravdano koristiti umjesto pravilne ishrane, fizičke aktivnosti ili lijekova koji su propisani za povišene masnoće u krvi.
I PCOS je predmet istraživanja
Jabučni ocat proučavan je i u kontekstu sindroma policističnih jajnika (PCOS), stanja koje može biti praćeno inzulinskom rezistencijom, neredovnim menstrualnim ciklusima i problemima s regulacijom tjelesne težine.
U jednom manjem istraživanju žene s PCOS-om uzimale su približno 15 mililitara jabučnog octa dnevno najmanje tri mjeseca. Zabilježeni su određeni pozitivni rezultati u pogledu ovulacije i osjetljivosti na inzulin.
Ipak, broj učesnica bio je mali, pa su potrebna dodatna istraživanja prije nego što se mogu izvući pouzdani zaključci.
Može li utjecati na krvni pritisak?
I krvni pritisak našao se među područjima koja se proučavaju. Dosadašnji pregledi istraživanja ukazuju na mogućnost blagog smanjenja sistoličkog, odnosno gornjeg pritiska.
To, međutim, nije dovoljno da bi se jabučni ocat preporučio kao tretman za hipertenziju. Ako već koristite terapiju za pritisak, ne treba je mijenjati ili prekidati zbog uvođenja jabučnog octa.
„Majka“ nije isto što i probiotik
Nefiltrirani i sirovi jabučni ocat često sadrži karakterističan mutni talog poznat kao „majka“. On nastaje tokom fermentacije i sadrži različite spojeve i bakterije.
Iako se zbog toga često reklamira kao proizvod koristan za crijeva, jabučni ocat nije značajan izvor probiotika. Ne može se izjednačiti s fermentiranim namirnicama koje sadrže veće količine živih korisnih mikroorganizama.
Najvažnije pravilo: nemojte ga piti nerazrijeđenog
Ako se odlučite na konzumaciju jabučnog octa, ne treba ga piti direktno iz kašike ili čaše bez razrjeđivanja. Njegova visoka kiselost može oštetiti zubnu caklinu, ali i iritirati grlo i jednjak.
Uobičajena količina o kojoj se govori je jedna do dvije kašike, odnosno oko 15 do 30 mililitara, pomiješane s većom količinom vode.
Neki ljudi dodaju i malo meda, cimeta ili đumbira kako bi napitak bio ugodnijeg okusa, ali ti dodaci nisu neophodni za djelovanje samog octa.
Nije dobar izbor za svakoga
Osobe koje imaju refluks mogu primijetiti pogoršanje simptoma nakon konzumiranja octa. Oprez je potreban i kod gastropareze, jer usporavanje pražnjenja želuca može dodatno stvarati probleme.
Posebnu pažnju trebaju obratiti i osobe koje koriste inzulin ili druge lijekove koji utiču na nivo šećera u krvi.
Zato svakodnevno uzimanje jabučnog octa nije nešto što treba uvoditi bez razmišljanja, posebno ako već imate hronično oboljenje ili redovno koristite lijekove.
Od čega zapravo nastaje jabučni ocat?
Proces proizvodnje odvija se kroz fermentaciju. Šećeri iz soka jabuke prvo se pretvaraju u alkohol, nakon čega bakterije alkohol pretvaraju u octenu kiselinu.
Upravo je octena kiselina zaslužna za njegov prepoznatljiv miris i izrazito kiseo okus, ali i za velik dio svojstava koja se danas istražuju.
Jabučni ocat zato može biti sasvim običan sastojak kuhinje, posebno u salatama, marinadama i umacima. Njegova upotreba kao svakodnevnog napitka ipak zahtijeva više opreza.
Zaključak: jabučni ocat ima nekoliko potencijalno korisnih djelovanja koja se istražuju, naročito kada je riječ o šećeru u krvi, ali ne treba očekivati čudesne rezultate. Ako ga koristite, razrijedite ga i budite posebno oprezni ukoliko imate zdravstvene probleme ili uzimate terapiju.
(Vijesti.ba)