Ažurirano:
Ružičasti oktobar podsjeća nas na važnost prevencije, redovnih pregleda i pravovremene brige o zdravlju dojki.
O tome koliko smo svjesni značaja preventivnih pregleda, kada je potrebno započeti s kontrolama, kako izgleda savremena dijagnostika i zašto strah ne bi trebao biti razlog za odgađanje pregleda razgovarali smo s dr. Unom Delić, specijalisticom dijagnostičke radiologije i osnivačicom Dijagnostičkog centra za dojku dr. Una Delić.
Koliko smo danas svjesni značaja prevencije raka dojke i koliko ozbiljno shvatamo redovne preglede?
Dr. Una Delić: Ružičasti oktobar je mjesec koji je simbolično posvećen podizanju svijesti o raku dojke, prevenciji i važnosti ranog otkrivanja bolesti. Ipak, o ovoj temi ne bismo trebali govoriti samo tokom oktobra, već svakodnevno, s prijateljicama, poznanicama i članovima porodice. Na taj način možemo jedni drugima pomoći da razvijemo svijest o važnosti brige o zdravlju.
Smatram da smo napravili određeni pomak u pozitivnom smjeru. Sve više mladih žena postaje svjesno da su preventivni pregledi važni, a raste i svijest o tome da na pregled treba potaknuti majku, sestru ili prijateljicu. Ipak, još uvijek postoji dio populacije koji ne želi razgovarati o ovoj temi, a prisutna su i uvjerenja da ne treba ići ljekaru ako nema simptoma ili da je bolje ne tražiti problem. Upravo takve stavove moramo mijenjati jer je pravovremena reakcija izuzetno važna.
Kada bi žena trebala obaviti prvi preventivni pregled dojki i koliko često bi ga trebala ponavljati?
Dr. Una Delić: Ranije su se redovni mamografski pregledi u okviru skrining programa uglavnom vezivali za žene starije od 40 godina jer se rak dojke češće povezivao sa starijom životnom dobi. Međutim, danas se susrećemo i s obolijevanjem mlađih žena, zbog čega je važno da i mlađa populacija na vrijeme razvije svijest o zdravlju dojki.
Već u dvadesetim godinama djevojke bi trebale upoznati svoje dojke i obratiti pažnju na promjene koje se eventualno mogu pojaviti. Važno je da znaju šta je za njih uobičajeno kako bi mogle prepoznati nešto novo i, ukoliko primijete promjenu, javiti se ljekaru.
Kada je riječ o redovnim stručnim pregledima, njihov početak, učestalost i vrsta zavise od dobi, individualnih faktora rizika i eventualnih simptoma. Zbog toga je važno konsultovati se s ljekarom koji će preporučiti odgovarajući plan kontrola.
Zašto se mamografski pregledi uglavnom rade u kasnijoj životnoj dobi?
Dr. Una Delić: Postoji nekoliko razloga. Jedan je taj što su skrining programi tradicionalno bili usmjereni na žene starije od 40 godina. Drugi razlog odnosi se na građu dojki. Kod mlađih žena obično dominira žljezdano tkivo, što može smanjiti osjetljivost mamografije, odnosno mogućnost da se pojedine promjene jasno uoče.
S godinama se udio žljezdanog tkiva često smanjuje, dok se povećava udio masnog tkiva, pa mamografski pregled može postati osjetljiviji za otkrivanje promjena. To ne znači da se mamografija ne može raditi kod mlađih žena. Kada postoji sumnja na određenu promjenu ili jasna medicinska indikacija, ljekar će preporučiti odgovarajuću dijagnostičku metodu.
Važno je razlikovati skrining od dijagnostičkog pregleda. Skrining se provodi kod osoba koje nemaju simptome, s ciljem otkrivanja bolesti u ranoj fazi. Dijagnostički pregled obavlja se kada postoji određeni simptom ili sumnja na promjenu koju treba dodatno ispitati.
Mogu li se ozbiljne promjene razvijati bez bola i drugih simptoma? Na šta bi žene posebno trebale obratiti pažnju?
Dr. Una Delić: Većina karcinoma, uključujući i rak dojke, ne mora izazivati bol, naročito u ranim stadijima. Zbog toga odsustvo bola ili drugih simptoma nikako ne znači da možemo zanemariti preventivne preglede.
Neke promjene mogu biti veoma male i ne mogu se napipati. Primjer su mikrokalcifikacije, koje se mogu otkriti mamografijom, dok ih žena sama ne može osjetiti. Također, manje promjene smještene u dubljim strukturama dojke mogu biti teško uočljive samopregledom. Zato je važno razumjeti da samopregled ima svoju ulogu, ali ne može zamijeniti stručni pregled i odgovarajuću dijagnostiku. Svaka žena treba voditi računa o svom zdravlju i redovno obavljati preglede.
Koliko su danas napredovale metode dijagnostike i liječenja te kakve mogućnosti imaju pacijentice kod kojih se bolest otkrije u ranoj fazi?
Dr. Una Delić: Kod velikog broja pacijentica kod kojih se rak dojke otkrije u ranoj fazi postoji mogućnost potpunog izlječenja. Nauka je značajno napredovala, a dijagnostičke metode i terapijske smjernice kontinuirano se razvijaju i unapređuju. Danas su dostupne različite mogućnosti liječenja koje se prilagođavaju vrsti bolesti i karakteristikama svake pacijentice.
Kada čujemo riječ „tumor“, često je prva asocijacija nešto najgore, kao da dijagnoza automatski znači kraj i da nema mogućnosti za oporavak. Međutim, to ne mora biti tako.
Dobar primjer je tuberkuloza, koja se nekada smatrala gotovo bezizlaznom dijagnozom, dok je razvoj nauke, vakcina i terapija značajno promijenio mogućnosti liječenja. Sličan napredak vidimo i u onkologiji.
Zato je važno ne poistovjećivati dijagnozu raka dojke s beznadežnom situacijom. Pravovremeno otkrivanje, odgovarajuća dijagnostika i liječenje mogu značajno utjecati na ishod bolesti i omogućiti pacijenticama da nastave kvalitetan život.
Šta biste za kraj poručili ženama koje već dugo odgađaju pregled jer se plaše onoga što bi nalaz mogao pokazati?
Dr. Una Delić: Strah postoji i razumljiv je, ali važno je pokušati ga prevazići i napraviti prvi korak. Nedavno sam organizovala dan otvorenih vrata, tokom kojeg su žene mogle doći na pregled bez prethodne najave. Odazvao se veliki broj žena koje su upravo tada odlučile da naprave taj prvi korak.
Pozivam žene da povedu majku, sestru ili najbolju prijateljicu, da jedna drugoj budu podrška i da ne odgađaju pregled. Mnogo je bolje dobiti informaciju danas nego za dva ili tri mjeseca, pola godine ili duže, a potom se pitati zašto nismo reagovale ranije. Pregled ne treba posmatrati kao nešto čega se treba plašiti. Važno je pronaći ljekara kojem vjerujete i uz kojeg se osjećate ugodno, a brigu o zdravlju dojki uvrstiti među svoje redovne godišnje obaveze.
O ovoj temi nikada nije dovoljno govoriti. Što više razgovaramo o prevenciji i značaju ranog otkrivanja, veća je mogućnost da ćemo ohrabriti nekoga da na vrijeme potraži stručnu pomoć.
(Vijesti.ba / CuvajZdravlje.ba)