Zarazna bolest životinja ponovo se pojavila u Hrvatskoj, a stručnjaci upozoravaju: “Ne smijemo je zaboraviti, pogotovo u pograničnim područjima.”
Što je bedrenica i zašto je opasna?
Bedrenica poznatija i kao antraks, akutna je zarazna bolest koju uzrokuje sporogena bakterija Bacillus anthracis. Iako je poznata stoljećima i danas predstavlja opasnost – prvenstveno za stoku (goveda, ovce, koze, konje), ali i za ljude koji dođu u kontakt s bolesnim ili uginulim životinjama ili pak kontaminiranim proizvodima.
Spore ove bakterije mogu preživjeti u tlu desetljećima, zbog čega se bolest s vremena na vrijeme ponovno javlja na istim područjima – tzv. bedreničnim distriktima. Kod ljudi najčešći oblik je kožni antraks (crni prišt), dok su inhalacijski i crijevni oblici rjeđi ali teži. Bedrenica se ne prenosi s čovjeka na čovjeka, već isključivo kontaktom sa zaraženim životinjama ili kontaminiranim proizvodima.
“Bedrenica se manifestira vrlo brzo kod životinja. Njihovo uginuće bez prethodnih simptoma može zbuniti vlasnike – često se ne sumnja na antraks nego na trovanje ili pak neke druge uzroke”, pojašnjava za Hercegovina.info dr. vet. med. Bianca Pehar.
Potvrđena zaraza kod goveda u susjednoj Republici Hrvatskoj
Ministarstvo poljoprivrede RH potvrdilo je izbijanje bedrenice na području sela Maovice u općini Vrlika. Prva sumnja pojavila se 7. jula nakon što je nekoliko goveda naglo uginulo bez ikakvih simptoma bolesti. Laboratorijska analiza Hrvatskog veterinarskog instituta potvrdila je infekciju tek 18. jula.
Kako je Pehar objasnila, proglašeni su bedrenični distrikti, a veterinarske službe pokrenule su cijepljenje stoke u deset općina Dalmatinske zagore. Zabranjeno je premještanje životinja, a svim stočarima dane su biosigurnosne upute.
“Dosad nije zabilježena zaraza kod ljudi, ali je 41 osoba – među kojima veterinari, stočari pa čak i novinari – stavljena pod zdravstveni nadzor i dobila desetodnevnu antibiotsku profilaksu”, potvrdila je za Hercegovina.info dr. Pehar, istaknuvši kako ova pojava predstavlja ozbiljnu opomenu svima – bedrenica nije bolest prošlosti, već realna prijetnja koja se brzo širi među stokom i može ugroziti i ljude. Upravo zato, dodaje, nužno je da svi uključeni – od stočara do nadležnih službi – prepoznaju važnost rane detekcije, redovitog cijepljenja i stroge kontrole kretanja u zaraženim područjima.
Može li se bedrenica proširiti na Hercegovinu?
Izbijanje bedrenice u Dalmatinskoj zagori odmah je izazvalo zabrinutost i s druge strane granice. Zbog neposredne blizine žarišta, osobito u općinama uz hrvatsko-bosanskohercegovačku granicu, otvorilo se važno pitanje: postoji li realan rizik za Knaton 10 i Hercegovački-neretvanski kanton? Evo šta kaže struka.
“Zbog neposredne geografske povezanosti, sličnih stočarskih navika i otvorenosti terena, pogranični krajevi BiH itekako su pod epidemiološkim rizikom. Zato je ključno da se svaka sumnjiva situacija prijavi na vrijeme, a biosigurnosne mjere poštuju strogo,” upozorava Pehar.
U praksi to znači zabranu premještanja stoke preko granice bez veterinarske dozvole, pojačan nadzor ispaša i podizanje razine opreza među stočarima. Prema riječima dr. Pehar, koncept ‘Jedno zdravlje’, koji objedinjuje veterinarsku i ljudsku medicinu, pokazao se ključnim i 2022. godine u Lonjskom polju, kada je zajednički rad na terenu spriječio daljnje širenje bolesti.
Upravo ovakva usklađenost institucija pokazuje da, uprkos granici, postoji svijest o zajedničkoj odgovornosti. Zahvaljujući mjerama na hrvatskoj strani, izbijanje bolesti 2025. nije prešlo granicu – ali ostaje podsjetnik da se epidemiološka karta može brzo promijeniti.