U Kantonalnoj bolnici “Dr. Irfan Ljubijankić“ u Bihaću danas su predstavljeni obnovljeni bolnički odjeli u čiju su rekonstrukciju i unapređenje uslova za liječenje pacijenata i rad zdravstvenih radnika uložena sredstva Vlade Federacije BiH, dok je dio projekata finansirala i Vlada Unsko-sanskog kantona.
Obnovljene odjele obišao je i federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić zajedno sa Upravom i menadžmentom Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić”, koji je istakao da je Vlada Federacije BiH u protekle tri godine Kantonalnoj bolnici u Bihaću usmjerila 18 miliona KM za konsolidaciju poslovanja.
– Ovdje je obnovljeno čak šest odjela, nabavljena je nova oprema i stvoreni su uvjeti ne samo za pacijente koji sada imaju jako dobre uslove, nego i za rad ljekara i pomoćnog osoblja. Vlada Federacije BiH je u tri godine uputila 18 miliona KM Kantonalnoj bolnici u Bihaću za konsolidaciju poslovanja. Jedan dio sredstava predviđen je za vraćanje nagomilanih dugova, a drugi se koristi za rekonstrukciju objekata i nabavku opreme – kazao je Hrnjić.
Posebno je izdvojio obnovu porodilišta, naglasivši da su nakon rekonstrukcije stvoreni znatno bolji uslovi za porodilje i zdravstvene radnike.
– Ono što me danas najviše oduševilo jeste porodiljski odjel. Naša djeca će se sada rađati u evropskim uvjetima. Ono što je do sada bilo, bili su teški uslovi i za rad i za porodilje, a sada imamo puno bolje uslove – rekao je Hrnjić.
Istakao je da je za potpuno opremanje obnovljenih odjela potrebno još oko 2,5 miliona KM, posebno za nabavku inkubatora i druge medicinske opreme.
– Vjerujem da ćemo se u narednom periodu svi zajedno potruditi da Federalna vlada pokuša iznaći nova sredstva koja bi bila upućena ovoj bolnici kako bi se nabavila oprema i ovi odjeli popunili savremenom opremom – kazao je ministar.
V.d. direktora Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić“ Amel Kardašević pojasnio je da su obnovljena četiri odjela u zgradi Kasindol, dok su u dijelu glavne zgrade Foča obnovljeni odjel Rodilišta, odsjek neonatologije te neonatalna i pedijatrijska intenzivna njega.
Prema njegovim riječima, u obnovu zgrade Kasindol uloženo je više od dva miliona KM, dok je za radove u zgradi Foča predviđeno ukupno oko tri miliona KM.
– Ovo je urađeno sredstvima Federacije, odnosno Federalnog ministarstva zdravstva kroz program konsolidacije. Od Kantonalne vlade dobili smo milion KM za određene projekte. U zgradi Kasindol predviđena je zamjena lifta, dok su sredstva za renoviranje prostora za instalaciju hiperbarične komore također obezbijeđena putem Kantonalne vlade i Ministarstva zdravstva USK – kazao je Kardašević.
Istakao je da u Kantonalnoj bolnici predstoji realizacija još nekoliko značajnih projekata, među kojima su povezivanje bolničkih objekata toplim, zatvorenim hodnicima, dodatno opremanje neonatalne i pedijatrijske intenzivne njege te uspostavljanje invazivne kardiologije.
– Imamo jasnu viziju da trebamo napraviti pedijatrijsku i neonatalnu intenzivnu njegu, uvezati zgrade Kantonalne bolnice, kojih ima pet, toplim hodnicima, odnosno zatvorenom pješačkom komunikacijom. Također, jedan od krucijalnih projekata jeste invazivna kardiologija, kako naši pacijenti s akutnim infarktom miokarda ne bi putovali pet ili šest sati u druge centre – kazao je Kardašević.
Do uspostavljanja takvog sistema, dodao je, bolnici bi trebao pomoći sporazum o hitnom helikopterskom transportu pacijenata, čije se potpisivanje s nadležnim institucijama očekuje u narednim danima.
Predsjednik Upravnog odbora Kantonalne bolnice „Dr. Irfan Ljubijankić“ Meho Rekić kazao je da je cilj Uprave i menadžmenta unaprijediti zdravstvene usluge za stanovnike USK i smanjiti potrebu za transportom pacijenata u Sarajevo i Tuzlu.
– Primarni cilj Uprave i menadžmenta jeste da stvorimo uslove za pružanje što bolje usluge pacijentima Unsko-sanskog kantona i smanjimo odlazak ili prijevoz pacijenata do Sarajeva i Tuzle, koji iznosi više od 300 kilometara. To je intencija i u tom smjeru idemo, posebno kada je riječ o neonatologiji i dječijem odjelu, gdje se bolesno dijete mora prevesti 300 kilometara – kazao je Rekić.
Dodao je da su obnovljeni prostori, posebno oni namijenjeni neonatologiji i dječijoj zdravstvenoj zaštiti, uređeni prema savremenim zdravstvenim standardima, ali da za njihovo potpuno stavljanje u funkciju nedostaje odgovarajuća medicinska oprema.
– Objekti su urađeni po standardima Evropske unije i zdravstvenim standardima. Ostaje nam da ih opremimo aparatima i opremom koja je potrebna za taj dio zdravstvene zaštite – zaključio je Rekić.