Imena vladara i papa obično se prilagođavaju našem govornom području i pišu se onako kako se izgovaraju, za razliku od drugih imena historijskih osoba koja se u pravilu daju u izvornom obliku.
Zbog toga je ispravno reći papa Lav XIV., a ne papa Leon XIV.
Nakon izbora novog poglavara Katoličke crkve, društvene mreže preplavila je rasprava: je li ispravno pisati papa Lav XIV. ili Leo XIV. Iako oba oblika kruže internetom, jezično i historijski ispravan naziv u bosanskom jeziku je Lav XIV., potvrđuju jezikoslovci.
Isto je i u Hrvatskoj, pa se o tome ubrzo oglasio i Institut za hrvatski jezik koji je riješio dilemu.
“Papa je izabrao ime Lav XIV. Lik Lav u hrvatskim je tekstovima potvrđen od 16. stoljeća, još u djelima Šime Budinića i Jurja Barakovića, pa iz tradicijskih razloga dajemo prednost tomu liku u odnosu na lik Leon. Papi, pak, u skladu s odabranim imenom želimo da autoritetom i hrabrošću pomogne svijetu da prebrodi izazove i pokuša svojim autoritetom zaustaviti sve brojnije ratove diljem svijeta”, objasnili su.
O svemu se odgovor može pronaći i na Wikipediji.
“Jedan od razloga je taj što se imena u izvorima često ionako ne pojavljuju u narodnim jezicima, nego u latinskom, ili su pak službeni jezici dvora bili različiti od tadašnjih narodnih i današnjih službenih jezika; npr. od od normanskog osvajanja 1066. do sredine 14. stoljeća službeni jezik engleskog dvora bio je francuski. Vladar kojeg navodimo pod imenom Karlo može dakle biti Carlos (španjolski), Karl (njemački), Charles (engleski) itd. U nekim slučajevima postoji više pisanja imena nekog vladara. Tako se 18 francuskih kraljeva pod imenom Louis u hrvatskoj danas obično pišu kao “Luj”, dok se “Ljudevit” smatra zastarjelim (iako se ponekad koristi). Redni brojevi redovno se navode rimskim brojem s tačkom”, navodi Wikipedia.
(Vijesti.ba)