Naučnici iz Južne Koreje smatraju da je Vincent van Gogh možda naslikao svoju čuvenu sliku “Zvjezdana noć“ na osnovu stvarnog posmatranja noćnog neba, a ne isključivo mašte i sjećanja.
Istraživanje tima iz kompanije za svemirsku nauku SLLAB i Univerziteta Kyung Hee u Seulu ukazuje na to da se raspored nebeskih tijela na slici iz 1889. godine podudara s izgledom neba u ranim jutarnjim satima 22. jula te godine.
Istraživači su analizirali Van Goghovu sliku kako bi utvrdili kakav je prizor umjetnik mogao posmatrati tokom boravka u blizini Saint-Rémy-de-Provencea na jugu Francuske, gdje je proveo godinu dana u bolnici.
Potom su napravili simulaciju neba iznad tog područja. Rezultati su pokazali da su se Mjesec i Venera nalazili na suprotnim stranama neba, slično kao na čuvenom platnu. Između njih nalazilo se zvjezdano jato Hijade, čiji raspored formira prepoznatljiv oblik slova V.
Glavni autor istraživanja, astronom Elijah Jong-Hyun Kim, objasnio je za CNN da Van Gogh nije prikazivao zvijezde u njihovoj stvarnoj veličini niti na potpuno preciznim položajima.
Zbog toga su istraživači koristili analizu oblika kako bi uporedili raspored zvijezda na slici s astronomskim podacima.
Historičari umjetnosti ranije su smatrali da je „Zvjezdana noć“ nastala sredinom juna, na osnovu pisma koje je Van Gogh poslao svom bratu Theu. U njemu je spomenuo da radi na novoj studiji zvjezdanog neba.
Međutim, astronomski proračuni pokazuju da Mjesec u tom periodu nije imao oblik tankog srpa kakav je prikazan na slici. Nasuprot tome, položaj Venere, zvjezdanog jata Hijade i Mjeseca 22. jula 1889. godine bolje odgovara prizoru na platnu, koje se danas nalazi u Muzeju moderne umjetnosti (MoMA) u New Yorku.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da ova podudaranja ne dokazuju sa sigurnošću kada je slika nastala. Van Gogh je mogao kombinovati stvarna zapažanja s umjetničkom slobodom i maštom.
Jongxiang Huang, profesor Univerziteta Xiamen u Kini, ocijenio je da istraživanje nudi zanimljiv spoj astronomskih proračuna i historijskih dokumenata. Ipak, upozorio je da se umjetnička djela ne mogu posmatrati kao precizni fotografski zapisi.
Astronomka i interdisciplinarna istraživačica Ulrike Kühn također smatra da je Van Gogh vjerovatno kombinovao posmatranje prirode s vlastitom maštom.
Ako se potvrdi da je slika nastala krajem jula, to bi moglo potaknuti i novo razmatranje hronologije umjetnikovog rada i njegovih zdravstvenih problema tokom tog perioda.
Istraživači, međutim, naglašavaju da su potrebne dodatne analize te da astronomija sama ne može sa sigurnošću utvrditi redoslijed nastanka poteza četkicom niti pokazati je li slika naknadno mijenjana.
(Vijesti.ba)