Većina kardiovaskularnih incidenata, poput srčanog ili moždanog udara, događa se upravo u jutarnjim satima, a stručnjaci upozoravaju da povišeni krvni pritisak neposredno nakon buđenja, poznat kao jutarnja hipertenzija, može predstavljati ozbiljan zdravstveni problem.
Blagi porast pritiska ujutro je prirodan, jer se organizam priprema za dnevne aktivnosti, ali trajno visoke vrijednosti upućuju na dublje poremećaje i značajno povećavaju rizik od moždanog i srčanog udara.
Najčešći uzroci jutarnje hipertenzije povezani su s poremećajima spavanja, posebno apnejom, nepravilnim uzimanjem terapije, kasnim i obilnim obrocima, pretjeranom konzumacijom soli ili alkohola. Apneja u snu smatra se naročito rizičnom jer prekidi disanja snižavaju nivo kisika i potiču lučenje hormona stresa, što dovodi do trajno povišenog pritiska.
Ishrana igra važnu ulogu – teška hrana, alkohol i previše soli navečer otežavaju prirodni noćni pad pritiska i povećavaju jutarnje vrijednosti. Dodatni faktori rizika su hormonalne promjene, stres, ali i hronične bolesti poput dijabetesa, oboljenja bubrega, poremećaja štitnjače ili pretilosti.
Ljekari savjetuju da se terapija prilagodi u dogovoru sa stručnjakom, pri čemu dugodjelujući lijekovi ili promjena vremena uzimanja mogu dati bolje rezultate. Preporučuje se održavanje redovnog ritma spavanja, lagane večere i izbjegavanje alkohola u večernjim satima, kao i smanjenje stresa kroz fizičku aktivnost i tehnike opuštanja.
Vrlo je važno mjeriti pritisak odmah nakon buđenja, a osobe koje imaju simptome apneje u snu trebale bi potražiti stručnu pomoć i adekvatno liječenje. Pravovremeno prepoznavanje i kontrola jutarnje hipertenzije može značajno smanjiti rizik od najtežih posljedica po zdravlje.
(Vijesti.ba)